@article{
author = "Božić, Dragana and Milenković, Marina and Antić-Stanković, Jelena and Arsenović-Ranin, Nevena and Bufan, Biljana",
year = "2024",
abstract = "The normal human microbiota, formerly called the "microbial flora," consists of bacteria,
fungi, viruses, and parasites that colonise the skin and mucous membranes of the respiratory,
gastrointestinal, and genitourinary tracts. The number and diversity of microorganisms varies
between different body niches and is greatest in the intestinal tract. The microbiota contributes to
the homeostasis of the human organism by preventing colonisation by pathogenic
microorganisms, participating in digestive processes and metabolism, and regulating immune
functions.
Various environmental and genetic factors can lead to an imbalance in the human
microbiota, called dysbiosis, which can affect human health. Dysbiosis is usually the result of
decreased microbial diversity and a lower number of saprophytic microorganisms, followed by
an overgrowth of opportunistic species. The most common diseases directly related to intestinal
dysbiosis are antibiotic-associated diarrhoea and pseudomembranous colitis, both of which are
associated with the excessive growth of harmful bacteria and Clostridioides difficile following
broad-spectrum antibiotic therapy.
Dysbiosis is associated with various health conditions or diseases such as acne, psoriasis,
eczema, chronic obstructive pulmonary disease, inflammatory bowel disease, obesity, metabolic
syndrome, type 2 diabetes, autoimmune diseases and allergies, neurological diseases such as
Parkinson's disease, Alzheimer's disease, epilepsy and stroke, depression, anxiety, infertility,
preterm birth, and malignancies., Normalna ljudska mikrobiota, koja se ranije nazivala „mikroflora“, sastoji se od bakterija,
gljivica, virusa i parazita koji kolonizuju kožu i sluzokožu respiratornog, gastrointestinalnog i
genitourinarnog trakta. Broj i raznovrsnost mikroorganizama variraju između različitih telesnih
niša i najveći su u crevnom traktu. Mikrobiota doprinosi homeostazi ljudskog organizma tako što
sprečava kolonizaciju patogenim mikroorganizmima, učestvuje u procesima varenja i
metabolizma i reguliše imunološke funkcije.
Disbioza je stanje u kome dolazi do neravnoteže sastava mikrobiote usled uticaja različitih
egzogenih ili endogenih faktora, što može uticati na ljudsko zdravlje. Ona je najčešće rezultat
smanjene raznovrsnosti mikroorganizama i manjeg broja saprofitnih bakterija, što je praćeno
prekomernim rastom potencijalno štetnih vrsta. Najčešće bolesti koje su direktno povezane sa
crevnom disbiozom su dijareja povezana sa primenom antibiotika i pseudomembranozni kolitis,
a obe nastaju kao posledica prekomernog rasta štetnih bakterija i Clostridioides difficile nakon
terapije antibioticima širokog spektra.
Disbioza je povezana sa različitim zdravstvenim stanjima ili bolestima kao što su akne,
psorijaza, ekcem, hronična opstruktivna bolest pluća, inflamatorna bolest creva, gojaznost,
metabolički sindrom, dijabetes tipa 2, autoimunske bolesti i alergije, neurološke bolesti kao što
su Parkinsonova bolest, Alchajmerova demencija, epilepsija i moždani udar, depresija,
anksioznost, neplodnost, prevremeni porođaj i maligni tumori.",
publisher = "Beograd : Savez farmaceutskih udruženja Srbije, Beograd : Univerzitet u Beogradu - Farmaceutski fakultet",
journal = "Arhiv za farmaciju",
title = "Normal human microbiota and dysbiosis - implications for health and disease, Normalna ljudska mikrobiota i disbioza - implikacije po zdravlje i bolest",
volume = "74",
number = "1",
pages = "1-22",
doi = "10.5937/arhfarm74-46612"
}
