Lazarević, Katarina

Link to this page

Authority KeyName Variants
a113776a-e417-48cf-8030-5a8256ddde42
  • Lazarević, Katarina (2)
Projects
No records found.

Author's Bibliography

Pregled terapije i terapijskih problema kod pacijenata sa astmom u primarnoj zdravstvenoj zaštiti

Lazarević, Katarina; Kovačević, Milena; Ćulafić, Milica; Jovanović, Marija; Roganović, Maša; Vezmar-Kovačević, Sandra; Vučićević, Katarina; Miljković, Branislava

(Savez farmaceutskih udruženja Srbije (SFUS), 2022)

TY  - CONF
AU  - Lazarević, Katarina
AU  - Kovačević, Milena
AU  - Ćulafić, Milica
AU  - Jovanović, Marija
AU  - Roganović, Maša
AU  - Vezmar-Kovačević, Sandra
AU  - Vučićević, Katarina
AU  - Miljković, Branislava
PY  - 2022
UR  - https://farfar.pharmacy.bg.ac.rs/handle/123456789/4390
AB  - Astma predstavlja veliko globalno opterećenje jer se uprkos dostupnoj terapiji beleže
loši zdravstveni i socio-ekonomski ishodi. Cilj ovog rada je analiza primenjene terapije i
koterapije kod pacijenata obolelih od astme i identifikacija terapijskih problema. Sprovedena
opservaciona studija je uključila 57 odraslih pacijenata sa astmom, oba pola. Podaci su
prikupljani tokom 2016. godine u javnim apotekama, popunjavanjem upitnika. Deskriptivna
analiza je izvršena u programu Microsoft ® Office Excel 2010. Prosečna starost iznosila je
49,7±17,4 godina, 38,6% činili su muškarci. Kratkodelujuće beta-2 agoniste primenjivalo je
36,8% pacijenata, dugodelujuće beta-2 agoniste 8,8%, inhalacione kortikosteroide 28,1%,
dok je kombinovane preparate upotrebljavalo 73,7%. Više od 50% koristilo je inhalacione
antiholinergike, a primećena je upotreba teofilina/aminofilina kod 31,6%, što nije u
saglasnosti sa smernicama za terapiju astme usled slabe efikasnosti, odnosno lošeg
bezbednosnog profila. Takođe, ovaj rezultat može ukazati na to da pacijenti ne prihvataju
inhalacionu terapiju zbog zahtevnijeg načina primene ili zbog više cene lekova. Od
pridruženih komorbiditeta, najčešći su bili alergijski rinitis, gojaznost, hipertenzija i
gastroezofagealna refluksna bolest. Potencijalno neadekvatna koterapija uključivala je beta-
blokatore (21,1%), inhibitore angiotenzin-konvertujućeg enzima (28,1%), acetilsalicilnu
kiselinu/nesteroidne antiinflamatorne lekove (21,1% i 29,8%) čija primena može
precipitirati pogoršanje astme. Obeshrabrujuće je da su 26,3% pacijenata pušači, 35,1% ne
zna koji su okidači za njihovu bolest, a samo 1 pacijent koristi astma akcioni plan. Rezultati
ukazuju na veću zastupljenost terapije koja odgovara težim stadijumima astme, što može
ukazivati na lošiju kontrolu bolesti i lošije ishode. Uočava se potreba za uvođenjem usluga
farmaceutske zdravstvene zaštite i boljom edukacijom pacijenata o astmi.
AB  - Asthma represents a serious global burden because, despite available therapy, poor
health and socio-economic outcomes are reported. The aim of this paper is to analyse
treatment in patients with asthma and to identify drug-related problems. An observational
study included 57 adult asthma patients of both genders. Data were collected in community
pharmacies during 2016, by filling out questionnaires. Descriptive analysis was performed in
Microsoft® Office Excel 2010. Respondents’ average age was 49.7±17.4, 38.6% were men.
Patients used short-acting (36.8%) and long-acting beta-2 agonists (8.8%), inhaled
corticosteroids (28.1%) and combined preparations (73.7%). More than 50% of patients
used inhaled anticholinergics, while theophylline was used in 31.6%, which is in discordance
with the asthma guidelines, due to poor efficacy and safety profile. Also, this may indicate
that patients do not accept inhalation therapy because of demanding technique or higher
cost. Allergic rhinitis, obesity, hypertension, and gastroesophageal reflux disease were the
most common comorbidities. Potentially inadequate co-therapy included beta-blockers
(21.1%), angiotensin-converting enzyme inhibitors (28.1%), aspirin/nonsteroidal
antiinflamatory drugs (21.1% and 29.8%), which may worsen asthma. It is discouraging that
26.3% of patients were smokers, 35.1% did not know the triggers for asthma, and only 1
patient used the asthma action plan. The results show a higher prevalence of therapy
appropriate for severe asthma stages, which implies poor disease control and poor
outcomes. There is a need for the implementation of pharmaceutical care services and better
education of patients with asthma.
PB  - Savez farmaceutskih udruženja Srbije (SFUS)
C3  - Arhiv za farmaciju
T1  - Pregled terapije i terapijskih problema kod pacijenata sa astmom u primarnoj zdravstvenoj zaštiti
T1  - Review of therapy and therapeutic problems in patients with asthma in primary health care
VL  - 72
IS  - 4-suplement
SP  - S280
EP  - S281
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_farfar_4390
ER  - 
@conference{
author = "Lazarević, Katarina and Kovačević, Milena and Ćulafić, Milica and Jovanović, Marija and Roganović, Maša and Vezmar-Kovačević, Sandra and Vučićević, Katarina and Miljković, Branislava",
year = "2022",
abstract = "Astma predstavlja veliko globalno opterećenje jer se uprkos dostupnoj terapiji beleže
loši zdravstveni i socio-ekonomski ishodi. Cilj ovog rada je analiza primenjene terapije i
koterapije kod pacijenata obolelih od astme i identifikacija terapijskih problema. Sprovedena
opservaciona studija je uključila 57 odraslih pacijenata sa astmom, oba pola. Podaci su
prikupljani tokom 2016. godine u javnim apotekama, popunjavanjem upitnika. Deskriptivna
analiza je izvršena u programu Microsoft ® Office Excel 2010. Prosečna starost iznosila je
49,7±17,4 godina, 38,6% činili su muškarci. Kratkodelujuće beta-2 agoniste primenjivalo je
36,8% pacijenata, dugodelujuće beta-2 agoniste 8,8%, inhalacione kortikosteroide 28,1%,
dok je kombinovane preparate upotrebljavalo 73,7%. Više od 50% koristilo je inhalacione
antiholinergike, a primećena je upotreba teofilina/aminofilina kod 31,6%, što nije u
saglasnosti sa smernicama za terapiju astme usled slabe efikasnosti, odnosno lošeg
bezbednosnog profila. Takođe, ovaj rezultat može ukazati na to da pacijenti ne prihvataju
inhalacionu terapiju zbog zahtevnijeg načina primene ili zbog više cene lekova. Od
pridruženih komorbiditeta, najčešći su bili alergijski rinitis, gojaznost, hipertenzija i
gastroezofagealna refluksna bolest. Potencijalno neadekvatna koterapija uključivala je beta-
blokatore (21,1%), inhibitore angiotenzin-konvertujućeg enzima (28,1%), acetilsalicilnu
kiselinu/nesteroidne antiinflamatorne lekove (21,1% i 29,8%) čija primena može
precipitirati pogoršanje astme. Obeshrabrujuće je da su 26,3% pacijenata pušači, 35,1% ne
zna koji su okidači za njihovu bolest, a samo 1 pacijent koristi astma akcioni plan. Rezultati
ukazuju na veću zastupljenost terapije koja odgovara težim stadijumima astme, što može
ukazivati na lošiju kontrolu bolesti i lošije ishode. Uočava se potreba za uvođenjem usluga
farmaceutske zdravstvene zaštite i boljom edukacijom pacijenata o astmi., Asthma represents a serious global burden because, despite available therapy, poor
health and socio-economic outcomes are reported. The aim of this paper is to analyse
treatment in patients with asthma and to identify drug-related problems. An observational
study included 57 adult asthma patients of both genders. Data were collected in community
pharmacies during 2016, by filling out questionnaires. Descriptive analysis was performed in
Microsoft® Office Excel 2010. Respondents’ average age was 49.7±17.4, 38.6% were men.
Patients used short-acting (36.8%) and long-acting beta-2 agonists (8.8%), inhaled
corticosteroids (28.1%) and combined preparations (73.7%). More than 50% of patients
used inhaled anticholinergics, while theophylline was used in 31.6%, which is in discordance
with the asthma guidelines, due to poor efficacy and safety profile. Also, this may indicate
that patients do not accept inhalation therapy because of demanding technique or higher
cost. Allergic rhinitis, obesity, hypertension, and gastroesophageal reflux disease were the
most common comorbidities. Potentially inadequate co-therapy included beta-blockers
(21.1%), angiotensin-converting enzyme inhibitors (28.1%), aspirin/nonsteroidal
antiinflamatory drugs (21.1% and 29.8%), which may worsen asthma. It is discouraging that
26.3% of patients were smokers, 35.1% did not know the triggers for asthma, and only 1
patient used the asthma action plan. The results show a higher prevalence of therapy
appropriate for severe asthma stages, which implies poor disease control and poor
outcomes. There is a need for the implementation of pharmaceutical care services and better
education of patients with asthma.",
publisher = "Savez farmaceutskih udruženja Srbije (SFUS)",
journal = "Arhiv za farmaciju",
title = "Pregled terapije i terapijskih problema kod pacijenata sa astmom u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, Review of therapy and therapeutic problems in patients with asthma in primary health care",
volume = "72",
number = "4-suplement",
pages = "S280-S281",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_farfar_4390"
}
Lazarević, K., Kovačević, M., Ćulafić, M., Jovanović, M., Roganović, M., Vezmar-Kovačević, S., Vučićević, K.,& Miljković, B.. (2022). Pregled terapije i terapijskih problema kod pacijenata sa astmom u primarnoj zdravstvenoj zaštiti. in Arhiv za farmaciju
Savez farmaceutskih udruženja Srbije (SFUS)., 72(4-suplement), S280-S281.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_farfar_4390
Lazarević K, Kovačević M, Ćulafić M, Jovanović M, Roganović M, Vezmar-Kovačević S, Vučićević K, Miljković B. Pregled terapije i terapijskih problema kod pacijenata sa astmom u primarnoj zdravstvenoj zaštiti. in Arhiv za farmaciju. 2022;72(4-suplement):S280-S281.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_farfar_4390 .
Lazarević, Katarina, Kovačević, Milena, Ćulafić, Milica, Jovanović, Marija, Roganović, Maša, Vezmar-Kovačević, Sandra, Vučićević, Katarina, Miljković, Branislava, "Pregled terapije i terapijskih problema kod pacijenata sa astmom u primarnoj zdravstvenoj zaštiti" in Arhiv za farmaciju, 72, no. 4-suplement (2022):S280-S281,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_farfar_4390 .

Praćenje interakcija lekova kod starijih pacijenata sa benignom hiperplazijom prostate i kardiovaskularnim oboljenjima

Lazarević, Katarina; Marković, Aleksandra; Vezmar-Kovačević, Sandra; Jovanović, Marija; Ćulafić, Milica; Kovačević, Milena; Vučićević, Katarina; Miljković, Branislava

(Savez farmaceutskih udruženja Srbije (SFUS), 2022)

TY  - CONF
AU  - Lazarević, Katarina
AU  - Marković, Aleksandra
AU  - Vezmar-Kovačević, Sandra
AU  - Jovanović, Marija
AU  - Ćulafić, Milica
AU  - Kovačević, Milena
AU  - Vučićević, Katarina
AU  - Miljković, Branislava
PY  - 2022
UR  - https://farfar.pharmacy.bg.ac.rs/handle/123456789/4389
AB  - Benigna hiperplazija prostate (BHP) predstavlja nekancerozno uvećanje prostate
povezano sa simptomima donjeg urinarnog trakta i spada u najčešća oboljenja starijih
muškaraca. Kako su u ovom dobu uobičajeni komorbiditeti, pre svega kardiovaskularna
(KVS) oboljenja, može se očekivati veliki broj klinički značajnih interakcija lekova. Svrha ove
studije bila je analiza učestalosti i vrste potencijalnih interakcija u terapiji starijih pacijenata
sa BHP i KVS oboljenjem. Sprovedeno retrospektivno istraživanje uključilo je 93 muškaraca
starijih od 65 godina, obolelih od BHP i hipertenzije ili nekog KVS oboljenja. Podaci o
pacijentima su prikupljani iz medicinske dokumentacije. Potencijalne interakcije su
identifikovane i procenjivane korišćenjem Lexicomp® elektronske baze podataka.
Deskriptivna analiza je obavljena u programu Microsoft ® Office Excel 2010. Prosečna starost
ispitanika iznosila je 75,3±6,05. Broj lekova u terapiji bio je u rasponu od 2 do 13. Pet ili više
lekova primenjivalo je 72,04% pacijenata. Detektovano je ukupno 509 interakcija, od kojih
čak 467 spada u klinički značajne (C, D, X). Najveći broj identifikovanih interakcija pripada
klasi C (85,46%), dok je 4,91% iz klase D, a samo 1,38% iz klase X. U okviru klase X, koja
ukazuje da treba izbegavati istovremenu primenu kombinacije lekova, najčešće se javljala
interakcija između dva α-blokatora. Zabeleženo je 412 farmakodinamskih i 47
farmakokinetičkih interakcija. Dvojni mehanizam je detektovan kod 29 interakcija, a 21 se
odvijao nepoznatim mehanizmom. Rezultati studije upućuju da uključivanje farmaceuta u
praćenje pacijenata sa BHP može biti korisno, imajući u vidu značajan broj identifikovanih
klinički značajnih interakcija.
AB  - Benign prostatic hyperplasia (BPH) represents a non-cancerous prostate enlargement
associated with lower urinary tract symptoms and is one of the most common diseases in
older men. As comorbidities, primarily cardiovascular diseases (CVD) are common in this
age group, a great number of clinically significant drug interactions can be expected. The aim
of this research was to estimate the frequency and type of potential interactions in the
treatment of elderly with BPH and CVD. A retrospective study included 93 men aged over 65
with BPH and hypertension or CVD. Patients’ data were collected from medical records.
Potential interactions were identified and assessed using the Lexicomp ® database.
Descriptive analysis was performed in Microsoft® Office Excel 2010. Patients’ average age
was 75.3±6.05. The number of drugs in therapy ranged from 2 to 13. Five or more drugs
were used by 72.04% of the patients. A total of 509 interactions were detected, of which 467
are clinically significant (C, D, X). Most interactions belonged to category C (85.46%), while
4.91% belonged to class D, and only 1.38% to class X. Within class X, which indicates that
concomitant use of drugs should be avoided, the interaction between the two α-blockers was
most frequent. 412 pharmacodynamic and 47 pharmacokinetic interactions were identified.
The dual mechanism was detected in 29 interactions, while for 21 the mechanism was
unknown. The obtained results suggest the involvement of pharmacists in the monitoring of
patients with BPH may be useful, given the great proportion of identified clinically significant
interactions.
PB  - Savez farmaceutskih udruženja Srbije (SFUS)
C3  - Arhiv za farmaciju
T1  - Praćenje interakcija lekova kod starijih pacijenata sa benignom hiperplazijom prostate i kardiovaskularnim oboljenjima
T1  - Monitoring of drug interactions in elderly patients with benign prostatic hyperplasia and cardiovascular diseases
VL  - 72
IS  - 4-suplement
SP  - S278
EP  - S279
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_farfar_4389
ER  - 
@conference{
author = "Lazarević, Katarina and Marković, Aleksandra and Vezmar-Kovačević, Sandra and Jovanović, Marija and Ćulafić, Milica and Kovačević, Milena and Vučićević, Katarina and Miljković, Branislava",
year = "2022",
abstract = "Benigna hiperplazija prostate (BHP) predstavlja nekancerozno uvećanje prostate
povezano sa simptomima donjeg urinarnog trakta i spada u najčešća oboljenja starijih
muškaraca. Kako su u ovom dobu uobičajeni komorbiditeti, pre svega kardiovaskularna
(KVS) oboljenja, može se očekivati veliki broj klinički značajnih interakcija lekova. Svrha ove
studije bila je analiza učestalosti i vrste potencijalnih interakcija u terapiji starijih pacijenata
sa BHP i KVS oboljenjem. Sprovedeno retrospektivno istraživanje uključilo je 93 muškaraca
starijih od 65 godina, obolelih od BHP i hipertenzije ili nekog KVS oboljenja. Podaci o
pacijentima su prikupljani iz medicinske dokumentacije. Potencijalne interakcije su
identifikovane i procenjivane korišćenjem Lexicomp® elektronske baze podataka.
Deskriptivna analiza je obavljena u programu Microsoft ® Office Excel 2010. Prosečna starost
ispitanika iznosila je 75,3±6,05. Broj lekova u terapiji bio je u rasponu od 2 do 13. Pet ili više
lekova primenjivalo je 72,04% pacijenata. Detektovano je ukupno 509 interakcija, od kojih
čak 467 spada u klinički značajne (C, D, X). Najveći broj identifikovanih interakcija pripada
klasi C (85,46%), dok je 4,91% iz klase D, a samo 1,38% iz klase X. U okviru klase X, koja
ukazuje da treba izbegavati istovremenu primenu kombinacije lekova, najčešće se javljala
interakcija između dva α-blokatora. Zabeleženo je 412 farmakodinamskih i 47
farmakokinetičkih interakcija. Dvojni mehanizam je detektovan kod 29 interakcija, a 21 se
odvijao nepoznatim mehanizmom. Rezultati studije upućuju da uključivanje farmaceuta u
praćenje pacijenata sa BHP može biti korisno, imajući u vidu značajan broj identifikovanih
klinički značajnih interakcija., Benign prostatic hyperplasia (BPH) represents a non-cancerous prostate enlargement
associated with lower urinary tract symptoms and is one of the most common diseases in
older men. As comorbidities, primarily cardiovascular diseases (CVD) are common in this
age group, a great number of clinically significant drug interactions can be expected. The aim
of this research was to estimate the frequency and type of potential interactions in the
treatment of elderly with BPH and CVD. A retrospective study included 93 men aged over 65
with BPH and hypertension or CVD. Patients’ data were collected from medical records.
Potential interactions were identified and assessed using the Lexicomp ® database.
Descriptive analysis was performed in Microsoft® Office Excel 2010. Patients’ average age
was 75.3±6.05. The number of drugs in therapy ranged from 2 to 13. Five or more drugs
were used by 72.04% of the patients. A total of 509 interactions were detected, of which 467
are clinically significant (C, D, X). Most interactions belonged to category C (85.46%), while
4.91% belonged to class D, and only 1.38% to class X. Within class X, which indicates that
concomitant use of drugs should be avoided, the interaction between the two α-blockers was
most frequent. 412 pharmacodynamic and 47 pharmacokinetic interactions were identified.
The dual mechanism was detected in 29 interactions, while for 21 the mechanism was
unknown. The obtained results suggest the involvement of pharmacists in the monitoring of
patients with BPH may be useful, given the great proportion of identified clinically significant
interactions.",
publisher = "Savez farmaceutskih udruženja Srbije (SFUS)",
journal = "Arhiv za farmaciju",
title = "Praćenje interakcija lekova kod starijih pacijenata sa benignom hiperplazijom prostate i kardiovaskularnim oboljenjima, Monitoring of drug interactions in elderly patients with benign prostatic hyperplasia and cardiovascular diseases",
volume = "72",
number = "4-suplement",
pages = "S278-S279",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_farfar_4389"
}
Lazarević, K., Marković, A., Vezmar-Kovačević, S., Jovanović, M., Ćulafić, M., Kovačević, M., Vučićević, K.,& Miljković, B.. (2022). Praćenje interakcija lekova kod starijih pacijenata sa benignom hiperplazijom prostate i kardiovaskularnim oboljenjima. in Arhiv za farmaciju
Savez farmaceutskih udruženja Srbije (SFUS)., 72(4-suplement), S278-S279.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_farfar_4389
Lazarević K, Marković A, Vezmar-Kovačević S, Jovanović M, Ćulafić M, Kovačević M, Vučićević K, Miljković B. Praćenje interakcija lekova kod starijih pacijenata sa benignom hiperplazijom prostate i kardiovaskularnim oboljenjima. in Arhiv za farmaciju. 2022;72(4-suplement):S278-S279.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_farfar_4389 .
Lazarević, Katarina, Marković, Aleksandra, Vezmar-Kovačević, Sandra, Jovanović, Marija, Ćulafić, Milica, Kovačević, Milena, Vučićević, Katarina, Miljković, Branislava, "Praćenje interakcija lekova kod starijih pacijenata sa benignom hiperplazijom prostate i kardiovaskularnim oboljenjima" in Arhiv za farmaciju, 72, no. 4-suplement (2022):S278-S279,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_farfar_4389 .