Marković, Aleksandra

Link to this page

Authority KeyName Variants
b070eebd-3600-4e78-9801-6fc1ba968fbd
  • Marković, Aleksandra (4)
Projects
No records found.

Author's Bibliography

An overview of drug interactions in patients with affective bipolar disorder

Jovanović, Nina; Marković, Aleksandra; Miljković, Branislava; Vezmar-Kovačević, Sandra

(Savez farmaceutskih udruženja Srbije (SFUS), 2022)

TY  - CONF
AU  - Jovanović, Nina
AU  - Marković, Aleksandra
AU  - Miljković, Branislava
AU  - Vezmar-Kovačević, Sandra
PY  - 2022
UR  - https://farfar.pharmacy.bg.ac.rs/handle/123456789/4527
AB  - Drug interactions are classified as quantitative and/or qualitative alterations in the
effects of one drug in the presence of another one. Bipolar disorder is an affective disorder
characterized by manic and depressive episodes and often requires more than one drug in its
treatment. In patients with comorbidities higher prevalence of clinically significant
interactions could be expected. The aim was to evaluate clinically significant drug
interactions in patients with bipolar disorder and determine whether patients’
characteristics such as age, number of comorbidities and polypharmacy are related with
their appearance. A retrospective study included 50 patients treated at the Institute of
mental health in Belgrade. Data were obtained from patients’ medical documentation.
Epocrates® database was used to identify potential drug interactions. SPSS® software was
used for statistical analysis. Patients’ average age was 46.19 ± 11.49. The average number of
drugs in therapy was 6.46±2.58 per patient. Total of 549 interactions were detected,
approximately 10.98±5.97 per patient. Most interactions (59.2%) demanded
monitoring/modification of therapy. Caution was advised in 28.78% of interactions while
11.66% of them suggested use of an alternative treatment. Only 0.36% drug interactions
were classified as contraindicated. A positive correlation between the total number of used
drugs and number of drug interactions is shown (p<0.001), as well as the patients’ age and
number of drug interactions (p<0.05). The results show a high prevalence of interactions in
the examined population which implies the importance of monitoring in order to secure
patients’ safety and avoid adverse effects.
AB  - Interakcije lekova predstavljaju kvalitativne i/ili kvantitativne promene delovanja
jednog leka u prisustvu drugog. Bipolarni poremećaj je afektivni poremećaj koji karakterišu
manične i depresivne epizode pa se u terapiji često primenjuje više od jednog leka. U
prisustvu pridruženih bolesti ukupan broj lekova u terapiji znatno raste, pa se može
očekivati visoka prevalenca klinički značajnih interakcija. Cilj istraživanja je procena
potencijalno klinički značajnih interakcija lekova kod pacijenata sa afektivnim bipolarnim
poremećajima. Takođe je ispitano da li karakteristike poput starosti, broja komorbiditeta,
polifarmacije utiču na ispoljavanje interakcija. Sprovedeno je retrospektivno istraživanje na
populaciji od 50 pacijenata lečenih na Institutu za mentalno zdravlje u Beogradu. Podaci su
prikupljeni iz medicinske dokumentacije pacijenata. Za analizu potencijalnih interakcije
korišćena je Epocrates ® baza podataka. Dobijeni rezultati obrađeni su pomoću SPSS®
programa. Prosečna starost pacijenta bila je 46,19 ± 11,49 godina, a prosečan broj lekova u
terapiji iznosio je 6,46 ± 2,58. Detektovano je 549 interakcija, dok je prosek po pacijentu bio
10,98 ± 5,97. U većini slučajeva je bilo potrebno praćenje/modifikacija terapije (59,2%),
oprez je bio potreban kod 28,78% interakcija dok je u 11,66% slučajeva bilo potrebno izbeći
kombinaciju ispitivanih lekova i uvesti alternativnu terapiju. Udeo interakcija lekova čija je
primena kontraindikovana iznosio je 0,36%. Analiza je pokazala statistički uticaj broja
lekova u terapiji na broj interakcija (p<0,001), kao i starosti pacijenta na broj interakcija
(p<0,05). Dobijeni rezultati ukazuju na postojanje velikog broja klinički značajnih interakcija
u ispitivanoj populaciji i na značaj procene interakcija u prisustvu komorbiditeta kako bi se
osigurala bezbednost pacijenta i izbegli neželjeni efekti.
PB  - Savez farmaceutskih udruženja Srbije (SFUS)
C3  - Arhiv za farmaciju
T1  - An overview of drug interactions in patients with affective bipolar disorder
T1  - Pregled interakcija lekova kod pacijenata sa afektivnim bipolarnim poremećajem
VL  - 72
IS  - 4 suplement
SP  - S272
EP  - S273
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_farfar_4527
ER  - 
@conference{
author = "Jovanović, Nina and Marković, Aleksandra and Miljković, Branislava and Vezmar-Kovačević, Sandra",
year = "2022",
abstract = "Drug interactions are classified as quantitative and/or qualitative alterations in the
effects of one drug in the presence of another one. Bipolar disorder is an affective disorder
characterized by manic and depressive episodes and often requires more than one drug in its
treatment. In patients with comorbidities higher prevalence of clinically significant
interactions could be expected. The aim was to evaluate clinically significant drug
interactions in patients with bipolar disorder and determine whether patients’
characteristics such as age, number of comorbidities and polypharmacy are related with
their appearance. A retrospective study included 50 patients treated at the Institute of
mental health in Belgrade. Data were obtained from patients’ medical documentation.
Epocrates® database was used to identify potential drug interactions. SPSS® software was
used for statistical analysis. Patients’ average age was 46.19 ± 11.49. The average number of
drugs in therapy was 6.46±2.58 per patient. Total of 549 interactions were detected,
approximately 10.98±5.97 per patient. Most interactions (59.2%) demanded
monitoring/modification of therapy. Caution was advised in 28.78% of interactions while
11.66% of them suggested use of an alternative treatment. Only 0.36% drug interactions
were classified as contraindicated. A positive correlation between the total number of used
drugs and number of drug interactions is shown (p<0.001), as well as the patients’ age and
number of drug interactions (p<0.05). The results show a high prevalence of interactions in
the examined population which implies the importance of monitoring in order to secure
patients’ safety and avoid adverse effects., Interakcije lekova predstavljaju kvalitativne i/ili kvantitativne promene delovanja
jednog leka u prisustvu drugog. Bipolarni poremećaj je afektivni poremećaj koji karakterišu
manične i depresivne epizode pa se u terapiji često primenjuje više od jednog leka. U
prisustvu pridruženih bolesti ukupan broj lekova u terapiji znatno raste, pa se može
očekivati visoka prevalenca klinički značajnih interakcija. Cilj istraživanja je procena
potencijalno klinički značajnih interakcija lekova kod pacijenata sa afektivnim bipolarnim
poremećajima. Takođe je ispitano da li karakteristike poput starosti, broja komorbiditeta,
polifarmacije utiču na ispoljavanje interakcija. Sprovedeno je retrospektivno istraživanje na
populaciji od 50 pacijenata lečenih na Institutu za mentalno zdravlje u Beogradu. Podaci su
prikupljeni iz medicinske dokumentacije pacijenata. Za analizu potencijalnih interakcije
korišćena je Epocrates ® baza podataka. Dobijeni rezultati obrađeni su pomoću SPSS®
programa. Prosečna starost pacijenta bila je 46,19 ± 11,49 godina, a prosečan broj lekova u
terapiji iznosio je 6,46 ± 2,58. Detektovano je 549 interakcija, dok je prosek po pacijentu bio
10,98 ± 5,97. U većini slučajeva je bilo potrebno praćenje/modifikacija terapije (59,2%),
oprez je bio potreban kod 28,78% interakcija dok je u 11,66% slučajeva bilo potrebno izbeći
kombinaciju ispitivanih lekova i uvesti alternativnu terapiju. Udeo interakcija lekova čija je
primena kontraindikovana iznosio je 0,36%. Analiza je pokazala statistički uticaj broja
lekova u terapiji na broj interakcija (p<0,001), kao i starosti pacijenta na broj interakcija
(p<0,05). Dobijeni rezultati ukazuju na postojanje velikog broja klinički značajnih interakcija
u ispitivanoj populaciji i na značaj procene interakcija u prisustvu komorbiditeta kako bi se
osigurala bezbednost pacijenta i izbegli neželjeni efekti.",
publisher = "Savez farmaceutskih udruženja Srbije (SFUS)",
journal = "Arhiv za farmaciju",
title = "An overview of drug interactions in patients with affective bipolar disorder, Pregled interakcija lekova kod pacijenata sa afektivnim bipolarnim poremećajem",
volume = "72",
number = "4 suplement",
pages = "S272-S273",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_farfar_4527"
}
Jovanović, N., Marković, A., Miljković, B.,& Vezmar-Kovačević, S.. (2022). An overview of drug interactions in patients with affective bipolar disorder. in Arhiv za farmaciju
Savez farmaceutskih udruženja Srbije (SFUS)., 72(4 suplement), S272-S273.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_farfar_4527
Jovanović N, Marković A, Miljković B, Vezmar-Kovačević S. An overview of drug interactions in patients with affective bipolar disorder. in Arhiv za farmaciju. 2022;72(4 suplement):S272-S273.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_farfar_4527 .
Jovanović, Nina, Marković, Aleksandra, Miljković, Branislava, Vezmar-Kovačević, Sandra, "An overview of drug interactions in patients with affective bipolar disorder" in Arhiv za farmaciju, 72, no. 4 suplement (2022):S272-S273,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_farfar_4527 .

Procena terapije i komorbiditeta kod pacijenata sa hroničnom opstruktivnom bolešću pluća

Marković, Aleksandra; Kovačević, Milena; Ćulafić, Milica; Roganović, Maša; Jovanović, Marija; Vezmar-Kovačević, Sandra; Vučićević, Katarina; Miljković, Branislava

(Savez farmaceutskih udruženja Srbije (SFUS), 2022)

TY  - CONF
AU  - Marković, Aleksandra
AU  - Kovačević, Milena
AU  - Ćulafić, Milica
AU  - Roganović, Maša
AU  - Jovanović, Marija
AU  - Vezmar-Kovačević, Sandra
AU  - Vučićević, Katarina
AU  - Miljković, Branislava
PY  - 2022
UR  - https://farfar.pharmacy.bg.ac.rs/handle/123456789/4391
AB  - Hronična opstruktivna bolest pluća (HOBP) je oboljenje sa visokom prevalencom koje
karakteriše progresivna, ireverzibilna opstrukcija disajnih puteva često udružena sa
pojačanim inflamatornim odgovorom. Simptomi dispneje, kašlja i umora mogu negativno
uticati na kvalitet života obolelih. HOBP je često udružen sa drugim hroničnim bolestima što
doprinosi njegovom morbiditetu i mortalitetu. Cilj ovog istraživanja je procena terapije u
lečenju HOBP i pridruženih komorbiditeta. Sprovedena je opservaciona studija koja je
uključila pacijente koji su dolazili u javne apoteke da preuzmu lek na recept za lečenje HOBP.
Podaci o pacijentima su prikupljeni popunjavanjem upitnika. Deskriptivna analiza urađena je
u programu Microsoft ® Office Excel 2010. U istraživanje je uključeno 82 ispitanika, od kojih
su brojniji bili muškarci (56,1%). Prosečna starost ispitanika iznosila je 66,1±10,6, sa
prosečnim trajanjem bolesti 10,2±3,8 godina. Najveći broj (89%) primenjivao je
kombinovane inhalacione preparate (antiholinergik+β-agonista), antiholinergik 46,3%,
salbutamol 24,4%, teofilin/aminofilin 26,9%, inhalacioni kortikosteroid 11.0%, antibiotike
14,6% i oralne kortikosteroide 4,9%. Čak 97,6% pacijenata imao je pridruženu hroničnu
bolest - broj komorbiditeta po pacijentu 1-5. U 73,8% slučajeva je u pitanju hipertenzija,
21,3% imalo je astmu, i 12,2% dijabetes ili srčanu slabost. Primenom mMRC (modified
Medical Research Council) skale za procenu dispneje, vrednosti ≥2 imalo je 53,7% ispitanika
što ukazuje na slabo kontrolisanu bolest. Skoro četvrtina pacijenata bila je hospitalizovana
zbog egzacerbacije (23,2%), 53,7% vakcinisano protiv gripa, a samo 3,7% protiv
pneumokoka. Oko trećina ispitanika bili su pušači (35,4%). Uzimajući u obzir zastupljenost
komorbiditeta u ovoj populaciji i složenost terapije, savetovanje i praćenje od strane
farmaceuta moglo bi značajno doprineti sprečavanju potencijalnih terapijskih problema.
AB  - Chronic obstructive pulmonary disease (COPD) is a highly prevalent disease
characterized by progressive, irreversible airway obstruction often associated with
increased inflammatory response. Symptoms including dyspnea, cough and fatigue can
negatively affect patients’ quality of life. COPD is often associated with other chronic diseases
that contribute to its morbidity and mortality. The aim of this research was to evaluate the
therapy of COPD and comorbidities. An observational study included patients with a
prescription for COPD medications. Patients’ data were collected by completing
questionnaires in the community pharmacies. Descriptive analysis was performed in
Microsoft® Office Excel 2010. Among 82 participants most of them were men (56.1%).
Participants’ average age was 66.1±10.6 with an average disease duration of 10.2±3.8 years.
Most participants (89%) used combined inhalation preparations (anticholinergic+β-agonist),
anticholinergic 46.3%, salbutamol 24.4%, theophylline/aminophylline 26.9%, inhaled
corticosteroid 11.0%, antibiotics 14.6% and oral corticosteroids 4.9%. Additional chronic
disease was present in 97.6% of patients, with 1-5 comorbidities per patient. The majority of
patients also had hypertension 73.8%, 21.3% asthma and 12.2% diabetes or heart failure.
Using the mMRC (modified Medical Research Council) scale for the assessment of dyspnea,
53.7% had a score ≥2, indicating a poorly controlled disease. Almost a quarter of patients
were hospitalized for exacerbation (23.2%), 53.7% were vaccinated against influenza, only
3.7% against pneumococcus and about a third were smokers (35.4%). Given the prevalence
of comorbidities in this population and the complexity of therapy, counseling and monitoring
by pharmacists could make a significant contribution to preventing potential drug-related
problems.
PB  - Savez farmaceutskih udruženja Srbije (SFUS)
C3  - Arhiv za farmaciju
T1  - Procena terapije i komorbiditeta kod pacijenata sa hroničnom opstruktivnom bolešću pluća
T1  - Assessment of therapy and comorbidities in patients with chronic obstructive pulmonary disease
VL  - 72
IS  - 4-suplement
SP  - S282
EP  - S283
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_farfar_4391
ER  - 
@conference{
author = "Marković, Aleksandra and Kovačević, Milena and Ćulafić, Milica and Roganović, Maša and Jovanović, Marija and Vezmar-Kovačević, Sandra and Vučićević, Katarina and Miljković, Branislava",
year = "2022",
abstract = "Hronična opstruktivna bolest pluća (HOBP) je oboljenje sa visokom prevalencom koje
karakteriše progresivna, ireverzibilna opstrukcija disajnih puteva često udružena sa
pojačanim inflamatornim odgovorom. Simptomi dispneje, kašlja i umora mogu negativno
uticati na kvalitet života obolelih. HOBP je često udružen sa drugim hroničnim bolestima što
doprinosi njegovom morbiditetu i mortalitetu. Cilj ovog istraživanja je procena terapije u
lečenju HOBP i pridruženih komorbiditeta. Sprovedena je opservaciona studija koja je
uključila pacijente koji su dolazili u javne apoteke da preuzmu lek na recept za lečenje HOBP.
Podaci o pacijentima su prikupljeni popunjavanjem upitnika. Deskriptivna analiza urađena je
u programu Microsoft ® Office Excel 2010. U istraživanje je uključeno 82 ispitanika, od kojih
su brojniji bili muškarci (56,1%). Prosečna starost ispitanika iznosila je 66,1±10,6, sa
prosečnim trajanjem bolesti 10,2±3,8 godina. Najveći broj (89%) primenjivao je
kombinovane inhalacione preparate (antiholinergik+β-agonista), antiholinergik 46,3%,
salbutamol 24,4%, teofilin/aminofilin 26,9%, inhalacioni kortikosteroid 11.0%, antibiotike
14,6% i oralne kortikosteroide 4,9%. Čak 97,6% pacijenata imao je pridruženu hroničnu
bolest - broj komorbiditeta po pacijentu 1-5. U 73,8% slučajeva je u pitanju hipertenzija,
21,3% imalo je astmu, i 12,2% dijabetes ili srčanu slabost. Primenom mMRC (modified
Medical Research Council) skale za procenu dispneje, vrednosti ≥2 imalo je 53,7% ispitanika
što ukazuje na slabo kontrolisanu bolest. Skoro četvrtina pacijenata bila je hospitalizovana
zbog egzacerbacije (23,2%), 53,7% vakcinisano protiv gripa, a samo 3,7% protiv
pneumokoka. Oko trećina ispitanika bili su pušači (35,4%). Uzimajući u obzir zastupljenost
komorbiditeta u ovoj populaciji i složenost terapije, savetovanje i praćenje od strane
farmaceuta moglo bi značajno doprineti sprečavanju potencijalnih terapijskih problema., Chronic obstructive pulmonary disease (COPD) is a highly prevalent disease
characterized by progressive, irreversible airway obstruction often associated with
increased inflammatory response. Symptoms including dyspnea, cough and fatigue can
negatively affect patients’ quality of life. COPD is often associated with other chronic diseases
that contribute to its morbidity and mortality. The aim of this research was to evaluate the
therapy of COPD and comorbidities. An observational study included patients with a
prescription for COPD medications. Patients’ data were collected by completing
questionnaires in the community pharmacies. Descriptive analysis was performed in
Microsoft® Office Excel 2010. Among 82 participants most of them were men (56.1%).
Participants’ average age was 66.1±10.6 with an average disease duration of 10.2±3.8 years.
Most participants (89%) used combined inhalation preparations (anticholinergic+β-agonist),
anticholinergic 46.3%, salbutamol 24.4%, theophylline/aminophylline 26.9%, inhaled
corticosteroid 11.0%, antibiotics 14.6% and oral corticosteroids 4.9%. Additional chronic
disease was present in 97.6% of patients, with 1-5 comorbidities per patient. The majority of
patients also had hypertension 73.8%, 21.3% asthma and 12.2% diabetes or heart failure.
Using the mMRC (modified Medical Research Council) scale for the assessment of dyspnea,
53.7% had a score ≥2, indicating a poorly controlled disease. Almost a quarter of patients
were hospitalized for exacerbation (23.2%), 53.7% were vaccinated against influenza, only
3.7% against pneumococcus and about a third were smokers (35.4%). Given the prevalence
of comorbidities in this population and the complexity of therapy, counseling and monitoring
by pharmacists could make a significant contribution to preventing potential drug-related
problems.",
publisher = "Savez farmaceutskih udruženja Srbije (SFUS)",
journal = "Arhiv za farmaciju",
title = "Procena terapije i komorbiditeta kod pacijenata sa hroničnom opstruktivnom bolešću pluća, Assessment of therapy and comorbidities in patients with chronic obstructive pulmonary disease",
volume = "72",
number = "4-suplement",
pages = "S282-S283",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_farfar_4391"
}
Marković, A., Kovačević, M., Ćulafić, M., Roganović, M., Jovanović, M., Vezmar-Kovačević, S., Vučićević, K.,& Miljković, B.. (2022). Procena terapije i komorbiditeta kod pacijenata sa hroničnom opstruktivnom bolešću pluća. in Arhiv za farmaciju
Savez farmaceutskih udruženja Srbije (SFUS)., 72(4-suplement), S282-S283.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_farfar_4391
Marković A, Kovačević M, Ćulafić M, Roganović M, Jovanović M, Vezmar-Kovačević S, Vučićević K, Miljković B. Procena terapije i komorbiditeta kod pacijenata sa hroničnom opstruktivnom bolešću pluća. in Arhiv za farmaciju. 2022;72(4-suplement):S282-S283.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_farfar_4391 .
Marković, Aleksandra, Kovačević, Milena, Ćulafić, Milica, Roganović, Maša, Jovanović, Marija, Vezmar-Kovačević, Sandra, Vučićević, Katarina, Miljković, Branislava, "Procena terapije i komorbiditeta kod pacijenata sa hroničnom opstruktivnom bolešću pluća" in Arhiv za farmaciju, 72, no. 4-suplement (2022):S282-S283,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_farfar_4391 .

Praćenje interakcija lekova kod starijih pacijenata sa benignom hiperplazijom prostate i kardiovaskularnim oboljenjima

Lazarević, Katarina; Marković, Aleksandra; Vezmar-Kovačević, Sandra; Jovanović, Marija; Ćulafić, Milica; Kovačević, Milena; Vučićević, Katarina; Miljković, Branislava

(Savez farmaceutskih udruženja Srbije (SFUS), 2022)

TY  - CONF
AU  - Lazarević, Katarina
AU  - Marković, Aleksandra
AU  - Vezmar-Kovačević, Sandra
AU  - Jovanović, Marija
AU  - Ćulafić, Milica
AU  - Kovačević, Milena
AU  - Vučićević, Katarina
AU  - Miljković, Branislava
PY  - 2022
UR  - https://farfar.pharmacy.bg.ac.rs/handle/123456789/4389
AB  - Benigna hiperplazija prostate (BHP) predstavlja nekancerozno uvećanje prostate
povezano sa simptomima donjeg urinarnog trakta i spada u najčešća oboljenja starijih
muškaraca. Kako su u ovom dobu uobičajeni komorbiditeti, pre svega kardiovaskularna
(KVS) oboljenja, može se očekivati veliki broj klinički značajnih interakcija lekova. Svrha ove
studije bila je analiza učestalosti i vrste potencijalnih interakcija u terapiji starijih pacijenata
sa BHP i KVS oboljenjem. Sprovedeno retrospektivno istraživanje uključilo je 93 muškaraca
starijih od 65 godina, obolelih od BHP i hipertenzije ili nekog KVS oboljenja. Podaci o
pacijentima su prikupljani iz medicinske dokumentacije. Potencijalne interakcije su
identifikovane i procenjivane korišćenjem Lexicomp® elektronske baze podataka.
Deskriptivna analiza je obavljena u programu Microsoft ® Office Excel 2010. Prosečna starost
ispitanika iznosila je 75,3±6,05. Broj lekova u terapiji bio je u rasponu od 2 do 13. Pet ili više
lekova primenjivalo je 72,04% pacijenata. Detektovano je ukupno 509 interakcija, od kojih
čak 467 spada u klinički značajne (C, D, X). Najveći broj identifikovanih interakcija pripada
klasi C (85,46%), dok je 4,91% iz klase D, a samo 1,38% iz klase X. U okviru klase X, koja
ukazuje da treba izbegavati istovremenu primenu kombinacije lekova, najčešće se javljala
interakcija između dva α-blokatora. Zabeleženo je 412 farmakodinamskih i 47
farmakokinetičkih interakcija. Dvojni mehanizam je detektovan kod 29 interakcija, a 21 se
odvijao nepoznatim mehanizmom. Rezultati studije upućuju da uključivanje farmaceuta u
praćenje pacijenata sa BHP može biti korisno, imajući u vidu značajan broj identifikovanih
klinički značajnih interakcija.
AB  - Benign prostatic hyperplasia (BPH) represents a non-cancerous prostate enlargement
associated with lower urinary tract symptoms and is one of the most common diseases in
older men. As comorbidities, primarily cardiovascular diseases (CVD) are common in this
age group, a great number of clinically significant drug interactions can be expected. The aim
of this research was to estimate the frequency and type of potential interactions in the
treatment of elderly with BPH and CVD. A retrospective study included 93 men aged over 65
with BPH and hypertension or CVD. Patients’ data were collected from medical records.
Potential interactions were identified and assessed using the Lexicomp ® database.
Descriptive analysis was performed in Microsoft® Office Excel 2010. Patients’ average age
was 75.3±6.05. The number of drugs in therapy ranged from 2 to 13. Five or more drugs
were used by 72.04% of the patients. A total of 509 interactions were detected, of which 467
are clinically significant (C, D, X). Most interactions belonged to category C (85.46%), while
4.91% belonged to class D, and only 1.38% to class X. Within class X, which indicates that
concomitant use of drugs should be avoided, the interaction between the two α-blockers was
most frequent. 412 pharmacodynamic and 47 pharmacokinetic interactions were identified.
The dual mechanism was detected in 29 interactions, while for 21 the mechanism was
unknown. The obtained results suggest the involvement of pharmacists in the monitoring of
patients with BPH may be useful, given the great proportion of identified clinically significant
interactions.
PB  - Savez farmaceutskih udruženja Srbije (SFUS)
C3  - Arhiv za farmaciju
T1  - Praćenje interakcija lekova kod starijih pacijenata sa benignom hiperplazijom prostate i kardiovaskularnim oboljenjima
T1  - Monitoring of drug interactions in elderly patients with benign prostatic hyperplasia and cardiovascular diseases
VL  - 72
IS  - 4-suplement
SP  - S278
EP  - S279
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_farfar_4389
ER  - 
@conference{
author = "Lazarević, Katarina and Marković, Aleksandra and Vezmar-Kovačević, Sandra and Jovanović, Marija and Ćulafić, Milica and Kovačević, Milena and Vučićević, Katarina and Miljković, Branislava",
year = "2022",
abstract = "Benigna hiperplazija prostate (BHP) predstavlja nekancerozno uvećanje prostate
povezano sa simptomima donjeg urinarnog trakta i spada u najčešća oboljenja starijih
muškaraca. Kako su u ovom dobu uobičajeni komorbiditeti, pre svega kardiovaskularna
(KVS) oboljenja, može se očekivati veliki broj klinički značajnih interakcija lekova. Svrha ove
studije bila je analiza učestalosti i vrste potencijalnih interakcija u terapiji starijih pacijenata
sa BHP i KVS oboljenjem. Sprovedeno retrospektivno istraživanje uključilo je 93 muškaraca
starijih od 65 godina, obolelih od BHP i hipertenzije ili nekog KVS oboljenja. Podaci o
pacijentima su prikupljani iz medicinske dokumentacije. Potencijalne interakcije su
identifikovane i procenjivane korišćenjem Lexicomp® elektronske baze podataka.
Deskriptivna analiza je obavljena u programu Microsoft ® Office Excel 2010. Prosečna starost
ispitanika iznosila je 75,3±6,05. Broj lekova u terapiji bio je u rasponu od 2 do 13. Pet ili više
lekova primenjivalo je 72,04% pacijenata. Detektovano je ukupno 509 interakcija, od kojih
čak 467 spada u klinički značajne (C, D, X). Najveći broj identifikovanih interakcija pripada
klasi C (85,46%), dok je 4,91% iz klase D, a samo 1,38% iz klase X. U okviru klase X, koja
ukazuje da treba izbegavati istovremenu primenu kombinacije lekova, najčešće se javljala
interakcija između dva α-blokatora. Zabeleženo je 412 farmakodinamskih i 47
farmakokinetičkih interakcija. Dvojni mehanizam je detektovan kod 29 interakcija, a 21 se
odvijao nepoznatim mehanizmom. Rezultati studije upućuju da uključivanje farmaceuta u
praćenje pacijenata sa BHP može biti korisno, imajući u vidu značajan broj identifikovanih
klinički značajnih interakcija., Benign prostatic hyperplasia (BPH) represents a non-cancerous prostate enlargement
associated with lower urinary tract symptoms and is one of the most common diseases in
older men. As comorbidities, primarily cardiovascular diseases (CVD) are common in this
age group, a great number of clinically significant drug interactions can be expected. The aim
of this research was to estimate the frequency and type of potential interactions in the
treatment of elderly with BPH and CVD. A retrospective study included 93 men aged over 65
with BPH and hypertension or CVD. Patients’ data were collected from medical records.
Potential interactions were identified and assessed using the Lexicomp ® database.
Descriptive analysis was performed in Microsoft® Office Excel 2010. Patients’ average age
was 75.3±6.05. The number of drugs in therapy ranged from 2 to 13. Five or more drugs
were used by 72.04% of the patients. A total of 509 interactions were detected, of which 467
are clinically significant (C, D, X). Most interactions belonged to category C (85.46%), while
4.91% belonged to class D, and only 1.38% to class X. Within class X, which indicates that
concomitant use of drugs should be avoided, the interaction between the two α-blockers was
most frequent. 412 pharmacodynamic and 47 pharmacokinetic interactions were identified.
The dual mechanism was detected in 29 interactions, while for 21 the mechanism was
unknown. The obtained results suggest the involvement of pharmacists in the monitoring of
patients with BPH may be useful, given the great proportion of identified clinically significant
interactions.",
publisher = "Savez farmaceutskih udruženja Srbije (SFUS)",
journal = "Arhiv za farmaciju",
title = "Praćenje interakcija lekova kod starijih pacijenata sa benignom hiperplazijom prostate i kardiovaskularnim oboljenjima, Monitoring of drug interactions in elderly patients with benign prostatic hyperplasia and cardiovascular diseases",
volume = "72",
number = "4-suplement",
pages = "S278-S279",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_farfar_4389"
}
Lazarević, K., Marković, A., Vezmar-Kovačević, S., Jovanović, M., Ćulafić, M., Kovačević, M., Vučićević, K.,& Miljković, B.. (2022). Praćenje interakcija lekova kod starijih pacijenata sa benignom hiperplazijom prostate i kardiovaskularnim oboljenjima. in Arhiv za farmaciju
Savez farmaceutskih udruženja Srbije (SFUS)., 72(4-suplement), S278-S279.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_farfar_4389
Lazarević K, Marković A, Vezmar-Kovačević S, Jovanović M, Ćulafić M, Kovačević M, Vučićević K, Miljković B. Praćenje interakcija lekova kod starijih pacijenata sa benignom hiperplazijom prostate i kardiovaskularnim oboljenjima. in Arhiv za farmaciju. 2022;72(4-suplement):S278-S279.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_farfar_4389 .
Lazarević, Katarina, Marković, Aleksandra, Vezmar-Kovačević, Sandra, Jovanović, Marija, Ćulafić, Milica, Kovačević, Milena, Vučićević, Katarina, Miljković, Branislava, "Praćenje interakcija lekova kod starijih pacijenata sa benignom hiperplazijom prostate i kardiovaskularnim oboljenjima" in Arhiv za farmaciju, 72, no. 4-suplement (2022):S278-S279,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_farfar_4389 .

Ставови пацијената и спремност за плаћање услуге Point of care тестирања у апотекама на примарном нивоу здравствене заштите

Marković, Aleksandra

(2021)

TY  - CONF
AU  - Marković, Aleksandra
PY  - 2021
UR  - https://farfar.pharmacy.bg.ac.rs/handle/123456789/3844
AB  - Увод: Спровођење фармацеутских услуга које обухватају и Point of care тестирање (POCT) у апотекама утиче на унапређење пружања фармацеутских здравствених услуга, а тиме и на унапређење здравствених исхода пацијената. Пре саме имплементације оваквих услуга, поред регулаторних одобрења, потребна су и истраживања ставова грађана о овим услугама и њиховој спремности за плаћање овакве услуге.
Циљ рада: Циљеви овог рада јесу испитивање ставова грађана о услугама фармацеута у апотекама које обухватају POCT тестирање, као и њихова спремност за плаћање ових услуга.
Материјал и методе: У току овог истраживања спроведена је студија пресека употребом онлајн упитника који је креиран за потребе ове студије. Упитник се састојао из питања која су груписана у више целина: питања о демографским карактеристикама испитаника; питања о ставовима испитаника према фармацеутским услугама у апотекама које обухватају РОСТ и спремност за плаћање ових услуга. Упитник је дистрибуиран путем друштвених мрежа и апликација.
Резултати: Испитаници су исказали преференце према више фармацеутских услуга које обухватају РОСТ међу којима се највише истичу услуге одређивања глукозе из крви и мерење крвног притиска. Фармацеутску услугу мерења и саветовања у склопу РОСТ одређивања спремно је да плати 96,77% испитаника. Најзаступљенији ценовни опсег који су пацијенти исказали за плаћање фармацеутских услуга је 100-200 динара.
Закључак: На основу добијених резултата могу се извести следећи закључци: велики број испитаника има преференце ка томе да се у апотекама спроводе фармацеутске услуге које укључују различите типове РОСТ и спреман је да плати за ове услуге.
AB  - Introduction: The implementation of pharmaceutical services, which includes Point of Care Testing (POCT) in pharmacies, affects the improvement of the provision of pharmaceutical health services, and thus the improvement of patients' health outcomes. Prior to implementation of such services, along regulatory approvals, research on the attitudes of patients about these services and their willingness to pay for such services is needed.
The Aim: The aim of this paper is to examine the patients' attitudes about the pharmacy services that include POCT testing, as well as their willingness to pay for these services.
Material and Methods: For the purpose of this study, a cross-sectional study was conducted using an online questionnaire. The questionnaire was consisted of questions grouped into several sections: questions about the demographic characteristics of the patients; patients' attitudes towards pharmaceutical POCT services in pharmacies, and willingness to pay for these services. The questionnaire was distributed through social networks and applications.
Results: Patients expressed preferences for several pharmaceutical POCT services, among which the most prominent services are blood glucose determination and blood pressure measurement. Almost all patients (96.77%) would pay for the pharmaceutical services of measurements and counselling within the POCT determination. The most common price range expressed by patients for the payment of pharmaceutical POCT services was 100-200 RSD.
Conclusion: Based on the obtained results, the following conclusions can be made: a large number of patients had preferences to provide pharmaceutical POCT services in pharmacies and were willing to pay for these services.
T1  - Ставови пацијената и спремност за плаћање услуге Point of care тестирања у апотекама на примарном нивоу здравствене заштите
T1  - Patients' attitudes and their willingness to pay for Point of care testing services in community pharmaciеs
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_farfar_3844
ER  - 
@conference{
author = "Marković, Aleksandra",
year = "2021",
abstract = "Увод: Спровођење фармацеутских услуга које обухватају и Point of care тестирање (POCT) у апотекама утиче на унапређење пружања фармацеутских здравствених услуга, а тиме и на унапређење здравствених исхода пацијената. Пре саме имплементације оваквих услуга, поред регулаторних одобрења, потребна су и истраживања ставова грађана о овим услугама и њиховој спремности за плаћање овакве услуге.
Циљ рада: Циљеви овог рада јесу испитивање ставова грађана о услугама фармацеута у апотекама које обухватају POCT тестирање, као и њихова спремност за плаћање ових услуга.
Материјал и методе: У току овог истраживања спроведена је студија пресека употребом онлајн упитника који је креиран за потребе ове студије. Упитник се састојао из питања која су груписана у више целина: питања о демографским карактеристикама испитаника; питања о ставовима испитаника према фармацеутским услугама у апотекама које обухватају РОСТ и спремност за плаћање ових услуга. Упитник је дистрибуиран путем друштвених мрежа и апликација.
Резултати: Испитаници су исказали преференце према више фармацеутских услуга које обухватају РОСТ међу којима се највише истичу услуге одређивања глукозе из крви и мерење крвног притиска. Фармацеутску услугу мерења и саветовања у склопу РОСТ одређивања спремно је да плати 96,77% испитаника. Најзаступљенији ценовни опсег који су пацијенти исказали за плаћање фармацеутских услуга је 100-200 динара.
Закључак: На основу добијених резултата могу се извести следећи закључци: велики број испитаника има преференце ка томе да се у апотекама спроводе фармацеутске услуге које укључују различите типове РОСТ и спреман је да плати за ове услуге., Introduction: The implementation of pharmaceutical services, which includes Point of Care Testing (POCT) in pharmacies, affects the improvement of the provision of pharmaceutical health services, and thus the improvement of patients' health outcomes. Prior to implementation of such services, along regulatory approvals, research on the attitudes of patients about these services and their willingness to pay for such services is needed.
The Aim: The aim of this paper is to examine the patients' attitudes about the pharmacy services that include POCT testing, as well as their willingness to pay for these services.
Material and Methods: For the purpose of this study, a cross-sectional study was conducted using an online questionnaire. The questionnaire was consisted of questions grouped into several sections: questions about the demographic characteristics of the patients; patients' attitudes towards pharmaceutical POCT services in pharmacies, and willingness to pay for these services. The questionnaire was distributed through social networks and applications.
Results: Patients expressed preferences for several pharmaceutical POCT services, among which the most prominent services are blood glucose determination and blood pressure measurement. Almost all patients (96.77%) would pay for the pharmaceutical services of measurements and counselling within the POCT determination. The most common price range expressed by patients for the payment of pharmaceutical POCT services was 100-200 RSD.
Conclusion: Based on the obtained results, the following conclusions can be made: a large number of patients had preferences to provide pharmaceutical POCT services in pharmacies and were willing to pay for these services.",
title = "Ставови пацијената и спремност за плаћање услуге Point of care тестирања у апотекама на примарном нивоу здравствене заштите, Patients' attitudes and their willingness to pay for Point of care testing services in community pharmaciеs",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_farfar_3844"
}
Marković, A.. (2021). Ставови пацијената и спремност за плаћање услуге Point of care тестирања у апотекама на примарном нивоу здравствене заштите. .
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_farfar_3844
Marković A. Ставови пацијената и спремност за плаћање услуге Point of care тестирања у апотекама на примарном нивоу здравствене заштите. 2021;.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_farfar_3844 .
Marković, Aleksandra, "Ставови пацијената и спремност за плаћање услуге Point of care тестирања у апотекама на примарном нивоу здравствене заштите" (2021),
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_farfar_3844 .