Jović, Slavoljub

Link to this page

Authority KeyName Variants
orcid::0000-0001-6013-0825
  • Jović, Slavoljub (2)
Projects

Author's Bibliography

The influence of the induction of farrowing on live birth, body mass, appearance of dystocia, mortality and surviving of neonatal pigs in litter during the first ten days

Jović, Slavoljub; Ćupić, Vitomir; Ristić, Gordana; Vakanjac, Slobodanka; Dimitrijević, Blagoje; Čupić-Miladinović, Dejana; Živković, Lada

(Univerzitet u Beogradu - Fakultet veterinarske medicine, Beograd, 2016)

TY  - JOUR
AU  - Jović, Slavoljub
AU  - Ćupić, Vitomir
AU  - Ristić, Gordana
AU  - Vakanjac, Slobodanka
AU  - Dimitrijević, Blagoje
AU  - Čupić-Miladinović, Dejana
AU  - Živković, Lada
PY  - 2016
UR  - https://farfar.pharmacy.bg.ac.rs/handle/123456789/2776
AB  - The objective of this work was to investigate the influence of the day of farrowing induction on the number of newborn piglets (live born and dead born), body mass and mortality of neonatal pigs in litter by the tenth day of age. For the investigation purpose, there were chosen 167 pregnant animals, 34 gilts and 133 sows, divided into 3 groups each, according to the day of pregnancy when prostaglandin analogue, dinoprost-tromethamine, was applied (from 112th to 114th day). Fastest-induced parturition was in gilts which were administered dinoprost on the 113th day of pregnancy, (34,30 ± 6,23) h after application, that is, in sows which were administered prostaglandin on the 114th day of pregnancy, (29,57 ± 4,14) h after application of dinoprost. Most gilts (75 %) and sows (90,91%) started farrowing 24-36 h after dinoprost application, when it was given on the 113th day of pregnancy. During daily twelve-hour working time (7-19 h), 67,07% out of all the treated animals started farrowing. When farrowing was induced on the 112th day of pregnancy, 17 sows (12,78%) needed obstetric assistance for dystocia, while 47 (35,34 %) sows had troublesome farrowing. Along with the delayed induction, body mass of newborn pigs increased, and the largest recorded weight was 1,27 kg in sows, that is 1,38 kg in gilts, which were given dinoprost on the 114th day of pregnancy, with the lowest number of live born pigs of body mass less than 1 kg (23,76%). In this experiment there was determined the connection between the body mass and vitality of newborn piglets, so the lowest mortality rate of the pigs by the 10th day of age was noticed in sows and gilts which were given dinoprost on the 114th day of pregnancy (11,05%), in regard to the pigs born of sows and gilts which were given dinoprost on the 112th day of pregnancy (15,39 %).
AB  - Cilj ovog rada bio je da se ispita uticaj izbora dana indukcije prašenja na broj novorođene prasadi (živo i mrtvorođene), telesnu masu i mortalitet neonatalne prasadi u leglu do 10. dana starosti. Za ispitivanje je izabrano 167 gravidnih životinja, 34 nazimica i 133 krmača, podeljenih u po 3 grupe, prema danu graviditeta kada je aplikovan analog prostaglandina, dinoprost-trometamin (od 112­114. dana). Najbrže je indukovan partus kod nazimica kojima je aplikovan dinoprost 113. dana graviditeta (34,30 ± 6,23) h nakon aplikacije, odnosno kod krmača kojima je aplikovan prostaglandin 114. dana graviditeta (29,57 ± 4,14) h nakon aplikacije dinoprosta. Najviše nazimica (75 %) i krmača (90,91%) započelo je prašenje 24-36 h nakon aplikacije dinoprosta, kada je on aplikovan 113. dana graviditeta. U toku dnevnog dvanaestočasovnog radnog vremena (7-19 h) započelo je prašenje 67,07% od ukupno tretiranih životinja. Kada je indukovano prašenje na 112 dan graviditeta 17 krmača (12,78%) zahtevalo je akušersku pomoć zbog distocije, dok je od ukupnog broja krmača 47 (35,34 %) bilo sa problematičnim prašenjem. Sa odlaganjem indukcije rasla je telesna masa novorođene prasadi, pri čemu je najveća zabeležena iznosila 1,27 kg kod krmača, odnosno 1,38 kg kod nazimica, kojima je dinoprost aplikovan 114. dana graviditeta, sa najmanje živorođene prasadi telesne mase ispod 1 kg (23,76%). U ogledu je utvrđena povezanost telesne mase sa vitalnošću novorođene prasadi, tako da je najmanja stopa smrtnosti prasadi do 10. dana života, zabeležena kod krmača i nazimica kojima je dinoprost aplikovan 114. dana graviditeta (11,05%), u odnosu na prasad rođenu kod krmača i nazimica kojima je dinoprost aplikovan 112. dana graviditeta (15,39%).
PB  - Univerzitet u Beogradu - Fakultet veterinarske medicine, Beograd
T2  - Veterinarski glasnik
T1  - The influence of the induction of farrowing on live birth, body mass, appearance of dystocia, mortality and surviving of neonatal pigs in litter during the first ten days
T1  - Vlijanie indukcii oporosa na živoroždenie, massu tela, vozniknovenie distocii, smertnost' i vyživanie novoroždennyh porosjat v pervye desjat' dnej
T1  - Uticaj indukcije prašenja na živorođenost, telesnu masu, pojavu distocije, mortalitet i preživljavanje neonatalne prasadi u leglu u prvih deset dana
VL  - 70
IS  - 1-2
SP  - 13
EP  - 29
DO  - 10.2298/VETGL1602013J
ER  - 
@article{
author = "Jović, Slavoljub and Ćupić, Vitomir and Ristić, Gordana and Vakanjac, Slobodanka and Dimitrijević, Blagoje and Čupić-Miladinović, Dejana and Živković, Lada",
year = "2016",
abstract = "The objective of this work was to investigate the influence of the day of farrowing induction on the number of newborn piglets (live born and dead born), body mass and mortality of neonatal pigs in litter by the tenth day of age. For the investigation purpose, there were chosen 167 pregnant animals, 34 gilts and 133 sows, divided into 3 groups each, according to the day of pregnancy when prostaglandin analogue, dinoprost-tromethamine, was applied (from 112th to 114th day). Fastest-induced parturition was in gilts which were administered dinoprost on the 113th day of pregnancy, (34,30 ± 6,23) h after application, that is, in sows which were administered prostaglandin on the 114th day of pregnancy, (29,57 ± 4,14) h after application of dinoprost. Most gilts (75 %) and sows (90,91%) started farrowing 24-36 h after dinoprost application, when it was given on the 113th day of pregnancy. During daily twelve-hour working time (7-19 h), 67,07% out of all the treated animals started farrowing. When farrowing was induced on the 112th day of pregnancy, 17 sows (12,78%) needed obstetric assistance for dystocia, while 47 (35,34 %) sows had troublesome farrowing. Along with the delayed induction, body mass of newborn pigs increased, and the largest recorded weight was 1,27 kg in sows, that is 1,38 kg in gilts, which were given dinoprost on the 114th day of pregnancy, with the lowest number of live born pigs of body mass less than 1 kg (23,76%). In this experiment there was determined the connection between the body mass and vitality of newborn piglets, so the lowest mortality rate of the pigs by the 10th day of age was noticed in sows and gilts which were given dinoprost on the 114th day of pregnancy (11,05%), in regard to the pigs born of sows and gilts which were given dinoprost on the 112th day of pregnancy (15,39 %)., Cilj ovog rada bio je da se ispita uticaj izbora dana indukcije prašenja na broj novorođene prasadi (živo i mrtvorođene), telesnu masu i mortalitet neonatalne prasadi u leglu do 10. dana starosti. Za ispitivanje je izabrano 167 gravidnih životinja, 34 nazimica i 133 krmača, podeljenih u po 3 grupe, prema danu graviditeta kada je aplikovan analog prostaglandina, dinoprost-trometamin (od 112­114. dana). Najbrže je indukovan partus kod nazimica kojima je aplikovan dinoprost 113. dana graviditeta (34,30 ± 6,23) h nakon aplikacije, odnosno kod krmača kojima je aplikovan prostaglandin 114. dana graviditeta (29,57 ± 4,14) h nakon aplikacije dinoprosta. Najviše nazimica (75 %) i krmača (90,91%) započelo je prašenje 24-36 h nakon aplikacije dinoprosta, kada je on aplikovan 113. dana graviditeta. U toku dnevnog dvanaestočasovnog radnog vremena (7-19 h) započelo je prašenje 67,07% od ukupno tretiranih životinja. Kada je indukovano prašenje na 112 dan graviditeta 17 krmača (12,78%) zahtevalo je akušersku pomoć zbog distocije, dok je od ukupnog broja krmača 47 (35,34 %) bilo sa problematičnim prašenjem. Sa odlaganjem indukcije rasla je telesna masa novorođene prasadi, pri čemu je najveća zabeležena iznosila 1,27 kg kod krmača, odnosno 1,38 kg kod nazimica, kojima je dinoprost aplikovan 114. dana graviditeta, sa najmanje živorođene prasadi telesne mase ispod 1 kg (23,76%). U ogledu je utvrđena povezanost telesne mase sa vitalnošću novorođene prasadi, tako da je najmanja stopa smrtnosti prasadi do 10. dana života, zabeležena kod krmača i nazimica kojima je dinoprost aplikovan 114. dana graviditeta (11,05%), u odnosu na prasad rođenu kod krmača i nazimica kojima je dinoprost aplikovan 112. dana graviditeta (15,39%).",
publisher = "Univerzitet u Beogradu - Fakultet veterinarske medicine, Beograd",
journal = "Veterinarski glasnik",
title = "The influence of the induction of farrowing on live birth, body mass, appearance of dystocia, mortality and surviving of neonatal pigs in litter during the first ten days, Vlijanie indukcii oporosa na živoroždenie, massu tela, vozniknovenie distocii, smertnost' i vyživanie novoroždennyh porosjat v pervye desjat' dnej, Uticaj indukcije prašenja na živorođenost, telesnu masu, pojavu distocije, mortalitet i preživljavanje neonatalne prasadi u leglu u prvih deset dana",
volume = "70",
number = "1-2",
pages = "13-29",
doi = "10.2298/VETGL1602013J"
}
Jović, S., Ćupić, V., Ristić, G., Vakanjac, S., Dimitrijević, B., Čupić-Miladinović, D.,& Živković, L.. (2016). The influence of the induction of farrowing on live birth, body mass, appearance of dystocia, mortality and surviving of neonatal pigs in litter during the first ten days. in Veterinarski glasnik
Univerzitet u Beogradu - Fakultet veterinarske medicine, Beograd., 70(1-2), 13-29.
https://doi.org/10.2298/VETGL1602013J
Jović S, Ćupić V, Ristić G, Vakanjac S, Dimitrijević B, Čupić-Miladinović D, Živković L. The influence of the induction of farrowing on live birth, body mass, appearance of dystocia, mortality and surviving of neonatal pigs in litter during the first ten days. in Veterinarski glasnik. 2016;70(1-2):13-29.
doi:10.2298/VETGL1602013J .
Jović, Slavoljub, Ćupić, Vitomir, Ristić, Gordana, Vakanjac, Slobodanka, Dimitrijević, Blagoje, Čupić-Miladinović, Dejana, Živković, Lada, "The influence of the induction of farrowing on live birth, body mass, appearance of dystocia, mortality and surviving of neonatal pigs in litter during the first ten days" in Veterinarski glasnik, 70, no. 1-2 (2016):13-29,
https://doi.org/10.2298/VETGL1602013J . .
1

Genotoxic potential of nonsteroidal hormones

Topalović, Dijana; Živković, Lada; Đelić, Ninoslav; Bajić, Vladan; Pirković, Andrea; Jović, Slavoljub; Spremo-Potparević, Biljana

(Univerzitet u Beogradu - Fakultet veterinarske medicine, Beograd, 2015)

TY  - JOUR
AU  - Topalović, Dijana
AU  - Živković, Lada
AU  - Đelić, Ninoslav
AU  - Bajić, Vladan
AU  - Pirković, Andrea
AU  - Jović, Slavoljub
AU  - Spremo-Potparević, Biljana
PY  - 2015
UR  - https://farfar.pharmacy.bg.ac.rs/handle/123456789/2484
AB  - Hormones are cellular products involved in the regulation of a large number of processes in living systems, and which by their actions affect the growth, function and metabo­lism of cells. Considering that hormones are compounds normally present in the organism, it is important to determine if they can, under certain circumstances, lead to genetic changes in the hereditary material. Numerous experimental studies in vitro and in vivo in different systems, from bacteria to mammals, dealt with the mutagenic and genotoxic effects of hormones. This work presents an overview of the research on genotoxic effects of non­steroidal hormones, although possible changes of genetic material under their influence have not still been known enough, and moreover, investigations on their genotoxic influ­ence have given conflicting results. The study results show that mechanisms of genotoxic effect of nonsteroidal hormones are manifested through the increase of oxidative stress by arising reactive oxygen species. A common mechanism of ROS occurence in thyroid hormones and catecholamines is through metabolic oxidation of their phenolic groups. Mani­festation of insulin genotoxic effect is based on production of ROS by activation of NADPH isophorms, while testing oxytocin showed absence of genotoxic effect. Considering that the investigations on genotoxicity of nonsteroidal hormones demonstrated both positive and negative results, the explanation of this discordance involve limitations of test systems themselves, different cell types or biological species used in the experiments, different lev­el of reactivity in vitro and in vivo, as well as possible variations in a tissue-specific expres­sion. Integrated, the provided data contribute to better understanding of genotoxic effect of nonsteroidal hormones and point out to the role and mode of action of these hormones in the process of occurring of effects caused by oxidative stress.
AB  - Hormoni su ćelijski proizvodi uključeni u regulaciju velikog broja procesa u živim sistemima koji svojim dejstvom utiču na rast, funkciju ili metabolizam ćelija. Obzirom da su hormoni jedinjenja koja su uobičajeno prisutna u organizmu, značajno je utvrditi da li oni mogu pod izvesnim okolnostima dovesti do genetičkih promena na naslednom materijalu. Eksperimentalna ispitivanja u in vitro i in vivo uslovima u različitim sistemima, od bakterija do sisara, bavila su se istraživanjem mutagenih i genotoksičnih efekata hormona. U ovom radu je dat pregled istraživanja genotoksičnih efekata nesteroidnih hormona, pošto još uvek nisu dovoljno poznate moguće promene naslednog materijala pod njihovim uticajem, a i ispitivanja njihovog genotoksičnog dejstva su dala oprečne rezultate. Rezultati studija pokazuju da se mehanizmi genotoksičnog dejstva nesteroidnih hormona ispoljavaju kroz povećanje oksidativnog stresa nastankom reaktivnih vrsta kiseonika (reactive oxygen species - ROS). Uobičajeni mehanizam nastanka ROS kod tireoidnih hormona i kateholamina je putem metaboličke oksidacije njihovih fenolnih grupa. Ispoljavanje genotoksičnog efekta insulina se zasniva na produkciji ROS putem aktivacije NADPH izoformi, dok je ispitivanje oksitocina pokazalo odsustvo genotoksičnog efekta. Uzimajući u obzir da su ispitivanja genotoksičnosti nesteroidnih hormona pokazala i pozitivne i negativne rezultate, objašnjenja ovog neslaganja obuhvataju ograničenja samih test sistema, različite tipove ćelije ili bioloških vrsta upotrebljenih u eksperimentima, različiti nivo reaktivnosti u in vitro i in vivo uslovima, kao i moguće razlike u tkivno specifičnoj ekspresiji. Objedinjeni, navedeni podaci doprinose boljem razumevanju genotoksičnih efekata nesteroidnih hormona i ukazuju na ulogu i načine delovanja ovih hormona u procesu nastanka efekata izazvanih oksidativnim stresom.
PB  - Univerzitet u Beogradu - Fakultet veterinarske medicine, Beograd
T2  - Veterinarski glasnik
T1  - Genotoxic potential of nonsteroidal hormones
T1  - Genotoksični potencijal nesteroidnih hormona
VL  - 69
IS  - 3-4
SP  - 245
EP  - 257
DO  - 10.2298/VETGL1504245T
ER  - 
@article{
author = "Topalović, Dijana and Živković, Lada and Đelić, Ninoslav and Bajić, Vladan and Pirković, Andrea and Jović, Slavoljub and Spremo-Potparević, Biljana",
year = "2015",
abstract = "Hormones are cellular products involved in the regulation of a large number of processes in living systems, and which by their actions affect the growth, function and metabo­lism of cells. Considering that hormones are compounds normally present in the organism, it is important to determine if they can, under certain circumstances, lead to genetic changes in the hereditary material. Numerous experimental studies in vitro and in vivo in different systems, from bacteria to mammals, dealt with the mutagenic and genotoxic effects of hormones. This work presents an overview of the research on genotoxic effects of non­steroidal hormones, although possible changes of genetic material under their influence have not still been known enough, and moreover, investigations on their genotoxic influ­ence have given conflicting results. The study results show that mechanisms of genotoxic effect of nonsteroidal hormones are manifested through the increase of oxidative stress by arising reactive oxygen species. A common mechanism of ROS occurence in thyroid hormones and catecholamines is through metabolic oxidation of their phenolic groups. Mani­festation of insulin genotoxic effect is based on production of ROS by activation of NADPH isophorms, while testing oxytocin showed absence of genotoxic effect. Considering that the investigations on genotoxicity of nonsteroidal hormones demonstrated both positive and negative results, the explanation of this discordance involve limitations of test systems themselves, different cell types or biological species used in the experiments, different lev­el of reactivity in vitro and in vivo, as well as possible variations in a tissue-specific expres­sion. Integrated, the provided data contribute to better understanding of genotoxic effect of nonsteroidal hormones and point out to the role and mode of action of these hormones in the process of occurring of effects caused by oxidative stress., Hormoni su ćelijski proizvodi uključeni u regulaciju velikog broja procesa u živim sistemima koji svojim dejstvom utiču na rast, funkciju ili metabolizam ćelija. Obzirom da su hormoni jedinjenja koja su uobičajeno prisutna u organizmu, značajno je utvrditi da li oni mogu pod izvesnim okolnostima dovesti do genetičkih promena na naslednom materijalu. Eksperimentalna ispitivanja u in vitro i in vivo uslovima u različitim sistemima, od bakterija do sisara, bavila su se istraživanjem mutagenih i genotoksičnih efekata hormona. U ovom radu je dat pregled istraživanja genotoksičnih efekata nesteroidnih hormona, pošto još uvek nisu dovoljno poznate moguće promene naslednog materijala pod njihovim uticajem, a i ispitivanja njihovog genotoksičnog dejstva su dala oprečne rezultate. Rezultati studija pokazuju da se mehanizmi genotoksičnog dejstva nesteroidnih hormona ispoljavaju kroz povećanje oksidativnog stresa nastankom reaktivnih vrsta kiseonika (reactive oxygen species - ROS). Uobičajeni mehanizam nastanka ROS kod tireoidnih hormona i kateholamina je putem metaboličke oksidacije njihovih fenolnih grupa. Ispoljavanje genotoksičnog efekta insulina se zasniva na produkciji ROS putem aktivacije NADPH izoformi, dok je ispitivanje oksitocina pokazalo odsustvo genotoksičnog efekta. Uzimajući u obzir da su ispitivanja genotoksičnosti nesteroidnih hormona pokazala i pozitivne i negativne rezultate, objašnjenja ovog neslaganja obuhvataju ograničenja samih test sistema, različite tipove ćelije ili bioloških vrsta upotrebljenih u eksperimentima, različiti nivo reaktivnosti u in vitro i in vivo uslovima, kao i moguće razlike u tkivno specifičnoj ekspresiji. Objedinjeni, navedeni podaci doprinose boljem razumevanju genotoksičnih efekata nesteroidnih hormona i ukazuju na ulogu i načine delovanja ovih hormona u procesu nastanka efekata izazvanih oksidativnim stresom.",
publisher = "Univerzitet u Beogradu - Fakultet veterinarske medicine, Beograd",
journal = "Veterinarski glasnik",
title = "Genotoxic potential of nonsteroidal hormones, Genotoksični potencijal nesteroidnih hormona",
volume = "69",
number = "3-4",
pages = "245-257",
doi = "10.2298/VETGL1504245T"
}
Topalović, D., Živković, L., Đelić, N., Bajić, V., Pirković, A., Jović, S.,& Spremo-Potparević, B.. (2015). Genotoxic potential of nonsteroidal hormones. in Veterinarski glasnik
Univerzitet u Beogradu - Fakultet veterinarske medicine, Beograd., 69(3-4), 245-257.
https://doi.org/10.2298/VETGL1504245T
Topalović D, Živković L, Đelić N, Bajić V, Pirković A, Jović S, Spremo-Potparević B. Genotoxic potential of nonsteroidal hormones. in Veterinarski glasnik. 2015;69(3-4):245-257.
doi:10.2298/VETGL1504245T .
Topalović, Dijana, Živković, Lada, Đelić, Ninoslav, Bajić, Vladan, Pirković, Andrea, Jović, Slavoljub, Spremo-Potparević, Biljana, "Genotoxic potential of nonsteroidal hormones" in Veterinarski glasnik, 69, no. 3-4 (2015):245-257,
https://doi.org/10.2298/VETGL1504245T . .