Safety of use of antibacterial drugs
Bezbednost primene antibakterijskih lekova
Apstrakt
Selective mechanisms of action, based on the biochemical differences between bacteria and host cells, assure the positive benefit-risk ratios for all antibacterial drugs in current use. On the whole, the adverse effects of these drugs are usually mild and reversible on treatment termination. Nonetheless, some of the cornerstone safety issues of drug use were triggered by cases related to this class of drugs. First of all, it was not before the reports of chloramphenicol-associated aplastic anemia in 1950s that adverse drug reaction reporting began to be legally required from drug manufacturers. The sulphonamide and -lactam classes of antibiotics exemplify the variety of allergic and pseudoallergic reactions to drug. Similarly, the aminoglycosides became the academic exemplars for explaining the drug-induced ototoxicity and nephrotoxicity. Discovery of tetracycline accumulation in teeth and bones of children was one of the first established concerns with drug use in pregnancy, lactation... and early childhood. Finally, while previous issues were far from specific to antibacterial drugs, these precious agents are also uniquely responsible for selecting and spreading of multiresistant microorganisms worldwide.
Selektivni mehanizmi dejstva, zasnovani na biohemijskim razlikama između bakterija i ćelija domaćina, obezbeđuju pozitivne odnose korist-rizik za sve antibakterijske lekove u savremenoj upotrebi. U celini, neželjena dejstva ovih lekova su obično blaga i reverzibilna po okončanju terapije. Ipak, neka od temeljnih pitanja bezbednosti primene lekova pokrenuta su slučajevima vezanim za ovu terapijsku klasu. Pre svega, izveštaji iz 1950-ih o aplastičnoj anemiji povezanoj sa hloramfenikolom su bili povod za postavljanje zakonskog zahteva pred proizvođače da izveštavaju neželjene reakcije na lekove. Sulfonamidska i -laktamska klasa antibiotika predstavljaju primer raznovrsnosti alergijskih i pseudoalergijskih reakcija na lekove. Slično, aminoglikozidi su postali akademski uzor za objašnjavanje lekom-izazvane ototoksičnosti i nefrotoksičnosti. Otkriće akumulacije tetraciklina u zubima i kostima dece je značilo jednu od prvih zabrinutosti vezanih za primenu lekova u trudnoći, laktaciji i ranom ...detinjstvu. Konačno, dok prethodni primeri svakako nisu specifični za antibiotike, ovi dragoceni lekovi su takođe jedinstveno odgovorni za selektovanje i širenje multirezistentnih mikroorganizama u čitavom svetu.
Ključne reči:
antibiotics / tolerability / toxicity / safety / efficacy / antibiotici / podnošljivost / toksičnost / efikasnostIzvor:
Arhiv za farmaciju, 2007, 57, 4-5, 288-304Izdavač:
- Savez farmaceutskih udruženja Srbije, Beograd
Institucija/grupa
PharmacyTY - JOUR AU - Savić, Miroslav PY - 2007 UR - https://farfar.pharmacy.bg.ac.rs/handle/123456789/1012 AB - Selective mechanisms of action, based on the biochemical differences between bacteria and host cells, assure the positive benefit-risk ratios for all antibacterial drugs in current use. On the whole, the adverse effects of these drugs are usually mild and reversible on treatment termination. Nonetheless, some of the cornerstone safety issues of drug use were triggered by cases related to this class of drugs. First of all, it was not before the reports of chloramphenicol-associated aplastic anemia in 1950s that adverse drug reaction reporting began to be legally required from drug manufacturers. The sulphonamide and -lactam classes of antibiotics exemplify the variety of allergic and pseudoallergic reactions to drug. Similarly, the aminoglycosides became the academic exemplars for explaining the drug-induced ototoxicity and nephrotoxicity. Discovery of tetracycline accumulation in teeth and bones of children was one of the first established concerns with drug use in pregnancy, lactation and early childhood. Finally, while previous issues were far from specific to antibacterial drugs, these precious agents are also uniquely responsible for selecting and spreading of multiresistant microorganisms worldwide. AB - Selektivni mehanizmi dejstva, zasnovani na biohemijskim razlikama između bakterija i ćelija domaćina, obezbeđuju pozitivne odnose korist-rizik za sve antibakterijske lekove u savremenoj upotrebi. U celini, neželjena dejstva ovih lekova su obično blaga i reverzibilna po okončanju terapije. Ipak, neka od temeljnih pitanja bezbednosti primene lekova pokrenuta su slučajevima vezanim za ovu terapijsku klasu. Pre svega, izveštaji iz 1950-ih o aplastičnoj anemiji povezanoj sa hloramfenikolom su bili povod za postavljanje zakonskog zahteva pred proizvođače da izveštavaju neželjene reakcije na lekove. Sulfonamidska i -laktamska klasa antibiotika predstavljaju primer raznovrsnosti alergijskih i pseudoalergijskih reakcija na lekove. Slično, aminoglikozidi su postali akademski uzor za objašnjavanje lekom-izazvane ototoksičnosti i nefrotoksičnosti. Otkriće akumulacije tetraciklina u zubima i kostima dece je značilo jednu od prvih zabrinutosti vezanih za primenu lekova u trudnoći, laktaciji i ranom detinjstvu. Konačno, dok prethodni primeri svakako nisu specifični za antibiotike, ovi dragoceni lekovi su takođe jedinstveno odgovorni za selektovanje i širenje multirezistentnih mikroorganizama u čitavom svetu. PB - Savez farmaceutskih udruženja Srbije, Beograd T2 - Arhiv za farmaciju T1 - Safety of use of antibacterial drugs T1 - Bezbednost primene antibakterijskih lekova VL - 57 IS - 4-5 SP - 288 EP - 304 UR - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_farfar_1012 ER -
@article{ author = "Savić, Miroslav", year = "2007", abstract = "Selective mechanisms of action, based on the biochemical differences between bacteria and host cells, assure the positive benefit-risk ratios for all antibacterial drugs in current use. On the whole, the adverse effects of these drugs are usually mild and reversible on treatment termination. Nonetheless, some of the cornerstone safety issues of drug use were triggered by cases related to this class of drugs. First of all, it was not before the reports of chloramphenicol-associated aplastic anemia in 1950s that adverse drug reaction reporting began to be legally required from drug manufacturers. The sulphonamide and -lactam classes of antibiotics exemplify the variety of allergic and pseudoallergic reactions to drug. Similarly, the aminoglycosides became the academic exemplars for explaining the drug-induced ototoxicity and nephrotoxicity. Discovery of tetracycline accumulation in teeth and bones of children was one of the first established concerns with drug use in pregnancy, lactation and early childhood. Finally, while previous issues were far from specific to antibacterial drugs, these precious agents are also uniquely responsible for selecting and spreading of multiresistant microorganisms worldwide., Selektivni mehanizmi dejstva, zasnovani na biohemijskim razlikama između bakterija i ćelija domaćina, obezbeđuju pozitivne odnose korist-rizik za sve antibakterijske lekove u savremenoj upotrebi. U celini, neželjena dejstva ovih lekova su obično blaga i reverzibilna po okončanju terapije. Ipak, neka od temeljnih pitanja bezbednosti primene lekova pokrenuta su slučajevima vezanim za ovu terapijsku klasu. Pre svega, izveštaji iz 1950-ih o aplastičnoj anemiji povezanoj sa hloramfenikolom su bili povod za postavljanje zakonskog zahteva pred proizvođače da izveštavaju neželjene reakcije na lekove. Sulfonamidska i -laktamska klasa antibiotika predstavljaju primer raznovrsnosti alergijskih i pseudoalergijskih reakcija na lekove. Slično, aminoglikozidi su postali akademski uzor za objašnjavanje lekom-izazvane ototoksičnosti i nefrotoksičnosti. Otkriće akumulacije tetraciklina u zubima i kostima dece je značilo jednu od prvih zabrinutosti vezanih za primenu lekova u trudnoći, laktaciji i ranom detinjstvu. Konačno, dok prethodni primeri svakako nisu specifični za antibiotike, ovi dragoceni lekovi su takođe jedinstveno odgovorni za selektovanje i širenje multirezistentnih mikroorganizama u čitavom svetu.", publisher = "Savez farmaceutskih udruženja Srbije, Beograd", journal = "Arhiv za farmaciju", title = "Safety of use of antibacterial drugs, Bezbednost primene antibakterijskih lekova", volume = "57", number = "4-5", pages = "288-304", url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_farfar_1012" }
Savić, M.. (2007). Safety of use of antibacterial drugs. in Arhiv za farmaciju Savez farmaceutskih udruženja Srbije, Beograd., 57(4-5), 288-304. https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_farfar_1012
Savić M. Safety of use of antibacterial drugs. in Arhiv za farmaciju. 2007;57(4-5):288-304. https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_farfar_1012 .
Savić, Miroslav, "Safety of use of antibacterial drugs" in Arhiv za farmaciju, 57, no. 4-5 (2007):288-304, https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_farfar_1012 .